Revitalizacija Arsenala, spomenika kulture nulte kategorije, lučkog skladišta iz doba Venecije je zamišljena i realizirana kao gradski trg u zatvorenom prostoru, jedno od središta javnog, kulturnog i zabavnog života, ali i mjesto na kojem posjetitelj može dobiti sve potrebne informacije o Zadru, njegovoj povijesti, tradiciji i aktualnim sadržajima turističke, ugostiteljske i ine ponude, te se upoznati s autohtonim proizvodima zadarskog kraja. Jednako je tako i prostor za sadržajno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Arsenal je interpretacija i primjena u praksi koncepta “kulturnog turizma”, nove okosnice hrvatskog turističkog proizvoda, koji spaja brigu o spomenicima kuture s njihovom uporabom jer “kuće koje ne žive, propadaju”.

Turističko–informacijska ponuda Arsenala sastoji se od info punkta turističkih zajednica Grada i Županije gdje, na jednom mjestu, posjetitelj može dobiti informacije o kulturi zabavi i prometu u gradu u kojem boravi. Visoka tehnološka opremljenost zgrade podrazumijeva vrhunsko ozvučenje, klimatizaciju, te bežični pristup internetu za posjetitelje.

Izložbeni prostor nije ograničen samo na galeriju. Čitav prostor Arsenala može prema potrebi imati izložbenu funkciju. Upravo u svrhu podizanja razine dostupnosti kulturnih sadržaja u Zadru, u Arsenalu se kontinuirano organiziraju izložbe i druga kulturna događanja. U planu su predstavljanja knjiga, tematske večeri, video–projekcije i slični sadržaji. Najavljujemo i suradnju s mnogim umjetnicima kao i suradnju s Arheološkim muzejem u Zadru koji će izložiti dio eksponata svojeg stalnog postava.

Kao što eksponate vizualne umjetnosti Arsenal ne zatvara u omeđen prostor unutar cjelokupnog prostora, tako, primjerice, ni knjižara nije samo trgovina s knjigama, već je zamišljena i realizirana kao knjižara otvorenog tipa sa ugodnim foteljama za čitanje. Fleksibilnost interijera omogućuje organizaciju čitavog niza happeninga, od modnih revija do koncerata. Kako bi udobnost posjetitelja bila upotpunjena predviđena je i igraonica za djecu.

Trgovina u Arsenalu prezentacija je proizvoda i usluga ciljanoj domaćoj publici kao i većini turista koji posjete Zadar. Prisutnost u najelitnijem objektu u gradu, osim visoke frekventnosti i posjećenosti pozitivno doprinosi imidžu prodavaonica i robe koja je na ponudi. Sama koncepcija otvara nove mogućnosti u prodaji, gdje se mogu spojiti prezentacije, događanja i promocije proizvoda u elitnome okruženju. Riječ je o više od milijun eura vrijednom, iznimno kvalitetno renoviranom spomeniku. Arsenal, ne samo da unapređuje kvalitetu življenja u Zadru i nastoji zadovoljiti komercijalne i kulturne zahtjeve naših sugrađana i posjetitelja, već i primjerom pokazuje kako biznis i kultura mogu uspješno zajedno.

Podignuta su 1543. prema nacrtima mletačkog arhitekta Michelea Sanmichelija, a imaju oblik slavoluka s trojim vratima. U to doba bila su ujedno i glavni ulaz u grad. Od Kopnenih vrata vodio je, na kamenim stupovima, drveni most do Carinskih vrata (koja su danas u sklopu ribljeg restorana u lučici). Srednji luk Kopnenih vrata odlikuje se isklesanim likom Sv. Krševana na konju (grb grada Zadra), te iznad njega monumentalnim lavom Sv. Marka (grb Mletačke Republike).

Na suprotnoj strani Kopnenih vrata nalazila se od XVI. st. Citadela, tvrđava koja je čuvala prilaz gradu s kopna. Uz Fošu vodi popločeni put duž monumentalnih gradskih zidina koji završava na Obali kralja Petra Krešimira IV., parkovnoj promenadi duž zapadne strane poluotoka dugoj oko 1 km.

Godine 1562. sagrađena je Gradska straža sa zvonikom gradske ure koja neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre. Nasuprot njoj na mjestu stare iz 13. st. izgrađena je 1565. godine nova Gradska loža. Obje su građevine podignute u manirističkome stilu kasne renesanse i arhitekturi srodnoj radionici poznatog mletačkog arhitekta Michelea Sanmichelia.

Narodnim trgom dominira Gradska vijećnica, sagrađena na mjestu stare i neugledne vjećnice za vrijeme talijanske uprave u Zadru 1934. godine.

Na Trgu se nalazi i dobrim dijelom sačuvana predromanička crkvica Sv. Lovre s atrijem u koju se ulazi kroz Kavanu Sv. Lovre. Na istočnom dijelu izvan trga je palača Ghirardini u romaničkom stilu s balkonom s stilu renesanse iz 15. stoljeća.

Veliki kandelabar koji je postavljen na Narodnom trgu na stotu obljetnicu prve električne žarulje u Zadru replika je starog kandelabra iz 1894. godine. U Zadru se za javnu rasvjetu skrbilo još od pradavne 1520. godine, od 1771. grad je imao stalnu noćnu rasvjetu, a 1860. uvedeno je javno petrolejsko svjetlo s 300 rasvjetnih mjesta.

Josip Carceninga, prvi proizvođač Maraschina, upravo je ovdje na Narodnom trgu 1730. godine otvorio i prvu zadarsku kavanu. Godine 1860. kavanu Caffè del Casino otvorio je tvorničar Antonio Cosmacendi, koja će nakon modernizacije 1892. godine postati Kavana od zrcala (Caffè degli Specchi).

Slavnu tradiciju zadarskih kavana nastavljaju i današnje kavane sa štekatima koje Narodni trg čine ugodnim mjestom za susrete, kao i brojna događanja. Ovdje se dočekuju košarkaši i slave njihove pobjede i trofeji. Tu je priređen i veličanstven doček zadarske grupe Grupa Riva poslije njihove pobjede na Euroviziji 1989. godine.

Glavni trg rimskog Iadera na kojem se odvijao cjelokupni javni život grada nalazi se ispred crkve sv. Donata i Nadbiskupske palače. Podignut je po pravilima klasičnog urbanizma tijekom carskog razdoblja rimske države od 1. stoljeća pr.n.e. do 3. stoljeća naše ere.

Trg se sastoji od prostranog pločnika kojeg s triju strana dvije stube odvajaju od trijemova pod kojima se nekoć prilazilo tabernama. One su činile niz pravilnih boksova namijenjenih obrtu i trgovini. Na južnoj strani Foruma stajala je monumentalna bazilika, gradska dvorana namijenjena brojnim javnim funkcijama. Sa zapada se uzdizao kapitol, povišen oko 2 metra, posvećeni prostor s hramom posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi i trijemovima uokolo njega. Podno kapitola bili su javni žrtvenici, zdenci, vjerojatno i govornica, te dva trijumfalna stupa od kojih je jedan do danas sačuvan, a u srednjem je vijeku služio kao “stup sramote”.

Zadarski Forum je svojim mjerama jedan je od najvećih na Jadranu. Širina mu iznosi 45 m, a dužina 90 m. Poviše trijemova imao je i galerije te u cjelini predstavlja vrlo razvijeni primjer forumskog kompleksa, jedan od važnijih među antičkim gradovima na Jadranu. Natpis s imenom Augustova prokonzula za Ilirik Tamfila Vaale, na vijencu zdenca s Foruma, svjedoči da je izgradnja kompleksa započela već u dvadesetim godinama 1. st. prije nove ere.

Tijekom kasne antike uz Forum je začet nukleus kršćanskih građevina koje su prerastanjem u razvijeni episkopalni kompleks s bazilikom i aneksima, a u ranome srednjemu vijeku i crkvom sv. Donata, razorile sklop ranijih građevina. Slijedom povijesti cijeli je kompleks do temelja porušen, a na njegovom mjestu nastala je Kampa, srednjovjekovni trg s renesansnom cisternom.

PROJEKT UREĐENJA POLJANE PAPE IVANA II. (FORUM)

Arhitekt: Ante Uglešić

Projekt uređenja Poljane pape Ivana Pavla II. u Zadru je u okviru jubilarne 20. međunarodne graditeljske nagrade CEMEX nagrađen drugim mjestom u konkurenciji 634 svjetskih projekata. Isti projekt nominiran je za godišnju nagradu UHA-e „Bernardo Bernardi“ kao jedno od četiri najuspješnija ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2011. godini.

ARHITEKTONSKI KONCEPT

Projektom je obuhvaćeno područje bogato povijesnim slojevima, između portikata rimskog foruma, Ulice Š. K. Benje (cardo maximus), zapadne prometnice te kuće Rašica. Funkcionalno i oblikovno podijeljeno je u više različitih, a povezanih cjelina: uzdignuti trg iznad nekadašnje gradske cisterne iz 16. st.; zapadni niži pješački plato, s visokim zelenilom i klupama te fontanom kao poveznicom dvaju nivoa; zelena površina s antičkim ulomcima (lapidarij), pješački prolaz uz zgradu Rašica s ugostiteljskim terasama s projektiranim sjenilima, područje bazilike koje je integrirano i povezuje sve četiri prethodne cjeline i portikat foruma; rubno područje uz kolnu prometnicu koje obuhvaća nogostup i djelomičnu rekonstrukciju srednjovjekovnog bedema.

Projekt je pokazao i povezao sve značajne povijesne slojeve koji se isprepliću na tom području i suvremenom interpretacijom ih uklopio u javni i aktivni život grada. Ovakvim uređenjem Poljana pape Ivana Pavla II. postala je aktivni javni je prostor u povijesnoj jezgri Zadra – prostor intenzivnog korištenja, dnevni boravak građana, izložba na otvorenom i prostor za razne manifestacije (koncerti, filmski festival, ostala prigodna događanja).

Autor/izvor: UHA 06/12/2011

UREĐENJE POLJANE PAPE IVANA PAVLA II. U ZADRU (FORUM)

INVESTITOR: grad Zadar

AUTOR: Ante Uglešić

SURADNICA: Marijana Rančić

FOTOGRAF: Sandro Lendler, Velid Jakupović, Jakov Đinđić

GODINA PROJEKTIRANJA: 2005. – 2008.

GODINA DOVRŠETKA GRADNJE: 2010.

IZVOĐAČ: PLOTER d.o.o., Zadar

POVRŠINA LOKACIJE: 5654,50 m²

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA: 5654,50 m²

Kamene stepenice protežu se na sedamdesetak metara obale, podijeljenih u sedam desetmetarskih sekcija, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 polietilenskih cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Zrak potisnut valom vodi se iz šireg u uži profil, kako bi dobio ubrzanje i prozveo zvuk u sviralama (LABIUMI – zviždaljke) smještenim u hodniku ispod obalne šetnice, odakle zvuk (kroz mistične otvore u kamenu) izlazi u prostor šetnice. Instrument ima sedam klastera po pet biranih tonova izvedenih iz matrice dalmatinskog klapskog pjevanja. Kao što je energija mora nepredvidiva u bezbrojnim izmjenama plime, oseke, veličine, snage i smjera, tako je i vječni koncert morskih orgulja neponovljiv u bezbrojnim glazbenim varijacijama, čiji je autor i interpret sama priroda

Ovo je mjesto spoja ljudskih ideja i vještina s energijom mora, valova, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor uz neprekidan koncert mističnih tonova “orkestra Prirode”.

Odmah po završetku izgradnje, Morske orgulje promaknule su se u metaforičko mjesto grada Zadra koje sada s uzbuđenjem pohode njegovi građani, a koje je postalo nezaobilazna točka u svim turističkim itinererima grada Zadra i njegove regije.

Morske orgulje izvedene su po projektu zadarskog arhitekta Nikole Bašića uz pomoć niza stručnjaka: konzultant za hidrauliku mora bio je prof. Vladimir Androšec sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, cijevi je izveo Goran Ježina iz Murtera, a poznata umjetnička radionica za izradu orgulja – Heferer iz Zagreba za svaku je cijev izradila 35 labiuma, a njihovo glazbeno ugađanje obavio je prof. Ivica Stamać iz Zagreba.

Lokacija: Obala Petra Krešimira IV, Zadar
Investitor: Lučka uprava Zadar
Godina izgradnje: 2005.
Autor: Nikola Bašić d.i.a.
Koautor: Ivan Stamać d.i.el. (zvuk)
Suradnici: dr. prof. Vladimir Andročec d.i.g. (hidraulika), Tomislav Heferer (svirale), Matija Galošić d.i.a. (oblikovanje)

Projektna tvrtka: Marinaprojekt d.o.o. Zadar
Godina projektiranja: 2004.
Izvoditelji: Tankerkomerc d.o.o. Zadar, Pomgrad d.o.o. Split, Jadrankamen d.o.o. Split, Goran Ježina d.o.o. Zadar, Orguljarski atelier «Heferer» Zagreb

Nagrade:
2005. Nagrada Bernardo Bernardi, UHA
Nagrada D!BEST 2006., Dizajncentar Hrvatska
Nacionalna graditeljska nagrada CEMEX Hrvatska 2006.
Europska nagrada za javni urbani prostor 2006. / CCCB, Barcelona
Cemex međunarodna graditeljska nagrada 2006., Monterrey, Mexico
Izabrani rad, Nagrada Mies van der Rohe 2007., Barcelona